U globalnom poređenju digitalnih usluga za svoje klijente, švajcarske banke su se pokazale loše. Finansijske institucije u drugim zemljama ostvarile su značajno veći napredak.
Švajcarske maloprodajne banke nastavljaju da gube pozicije u globalnom digitalnom rangiranju. Prema studiji Digital Banking Maturity, koju je u četvrtak objavio Deloitte, njihova pozicija je pala sa 18. mesta u 2020. godini i 21. mesta pre dve godine na 27. mesto.
Kada je reč o digitalnoj zrelosti, 12 švajcarskih maloprodajnih banaka, koje zajedno pokrivaju više od 80% tržišta, ostvarile su rezultat od samo 39 bodova. To ih svrstava ispod globalnog proseka (41 bod) i daleko iza digitalnih lidera, koji imaju 60 bodova ili više, navodi se u izveštaju.
Ukupno je u istraživanju analizirano više od 1.000 digitalnih bankarskih funkcija u 349 banaka iz 44 zemlje, koristeći metodu mystery shopping (tajna kupovina).
Autori studije ukazuju na značajne nedostatke u digitalnim uslugama švajcarskih banaka. „Dok su obaveštenja u realnom vremenu, alati za štednju bazirani na veštačkoj inteligenciji i digitalne osiguravajuće usluge odavno standard u svetu, mnoge švajcarske banke ih još uvek ne nude.“
Čak i postojeće digitalne usluge loše se kotiraju u međunarodnim poređenjima. Iako su švajcarske banke ostvarile napredak u digitalnom otvaranju računa, još uvek postoji jedna banka u kojoj to nije moguće.
U poređenju sa stranim bankama, procesi u švajcarskim bankama i dalje su relativno komplikovani i spori. „U zemljama poput Velike Britanije, dovoljan je selfi i skeniranje lične karte za AI verifikaciju i otvaranje računa,“ kaže Cirill Kiefer, rukovodilac sektora bankarskog konsaltinga u Deloitte Švajcarska.
Pored toga, pametni telefon se i dalje ne koristi u potpunosti kao glavni kanal pristupa bankarskim uslugama. Samo jedna trećina švajcarskih banaka nudi obaveštenja o troškovima u realnom vremenu. Situacija je još lošija kada je reč o funkcijama pametne štednje. Algoritmi bazirani na veštačkoj inteligenciji, koji prilagođavaju planove štednje na osnovu individualnih potrošačkih navika, retko se koriste. Dodatni nedostaci primećeni su u interaktivnim kontrolnim panelima, alatima za prilagođavanje budžeta i finansijskim analizama u realnom vremenu.
Klijenti švajcarskih banaka i dalje moraju ručno upravljati svojim troškovima ili koristiti eksterne aplikacije. „Prava vrednost digitalnog bankarstva ne leži u broju funkcija u aplikaciji, već u tome koliko dobro te funkcije odgovaraju potrebama korisnika u pravom trenutku,“ naglašava Kiefer.