Zbog digitalizacije svake godine u Srbiji 1.000 bankara manje!

Posao u banci pre 10 godina bio je san svakog obrazovanog ekonomiste ili pravnika. Međutim, digitalizacija, spajanje finansijskih institucija i drugi trendovi na bankarskom nebu doprineli su da se od 2008. do danas broj službenika u tim institucijama smanji za 10.000 osoba, piše list „Alo“.

Da su građani dobro prihvatili elektronsko bankarstvo, potvrđuju podaci jedne poslovne banke, prema kojima je broj zahteva za kredit podnetih onlajn u 2018. bio čak pet puta veći u odnosu na prethodnu godinu, piše „Alo“.

Pre 10-15 godina, kada je bankarski sektor u Srbiji radio punom parom, a kreditna aktivnost ubrzano rasla, posao u banci bio je jedan od najpoželjnijih. Smanjenje broja banaka, konkurencija, nove tehnologije i automatizacija sve većeg broja procesa svedoče da su se vremena promenila, a da banke danas češće otpuštaju stručnjake nego što ih zapošljavaju.

U tom sektoru broj zaposlenih je rastao iz godine u godinu sve do 2008, kada je dostigao 32.342 radnika. Međutim, te godine je u svetu i kod nas počela kriza, pa je broj bankara otad konstantno u padu, a na kraju 2018. godine na platnom spisku banaka bilo je svega 23.067 zaposlenih. U prethodnih 10 godina u bankarskom sektoru je oko 1.000 ljudi godišnje ostajalo bez posla, a takav trend će se nastaviti, tvrde stručnjaci.

Bankomati su prve mašine koje su smanjile obim posla zaposlenih u bankama. Danas brojne aplikacije građanima omogućavaju da pametne telefone i kompjutere, osim za proveru stanja i transakcije, koriste kao „filijale“ za otvaranje računa i uzimanje kredita, a tradicionalne poslovnice banaka sve više preuzimaju savetodavnu ulogu. Ovo potvrđuju podaci jedne banke, koja je 2018. godine odobrila pet puta više kredita onlajn u odnosu na prethodnu godinu.

– Podaci govore da je sve više klijenata koji zahteve za kredite podnose onlajn. Zahtev za keš ili refinansirajući kredit građani mogu podneti za samo 15 minuta, u bilo kojem trenutku. Kontakt sa bankom odvija se putem sajta ili mejla, a društvene mreže postaju redovni kanali komunikacije između potencijalnih klijenata i banke – kažu iz ove banke.

Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije, objašnjava da smanjenje broja radnika u bankama jeste izazov digitalne ekonomije, ali da se broj službenika smanjivao i u procesima preuzimanja tih institucija.

– S jedne strane, banke zadovoljavaju potrebe korisnika, kojima se izlazi u susret kako bi imali što više slobodnog vremena, dakle – da završavaju sve onlajn, a ne da dolaze u filijale i gube vreme u redovima. Tendencija je da u budućnosti više ne postoje, na primer, kreditna odeljenja, već da službenici rade od kuće i zakazuju razgovore sa klijentima preko Skajpa. Na taj način banka dodatno smanjuje svoje troškove. Naime, banke više nemaju one zarade, obim aktivnosti i prihode koje su imale pre 10 godina. Možemo očekivati da će se trend sve manjeg broja zaposlenih u bankarskom sektoru nastaviti – navodi on i dodaje na koji su način bankari ostajali bez posla:

– Kad dolazi do preuzimanja ili spajanja banaka, smanjuje se broj zaposlenih. jer nemate više potrebu za paralelnim računovodstvom, finansijama, to se sve spaja – jedna centrala, a klijenti se preuzimaju.

 

Photo by rawpixel.com from Pexels
2019-02-24T22:05:04+00:00 24-02-2019|Tagovi: , , , |