Digitilazacija bankarskog sektora u Srbiji, svakodnevno gromoglasno najavljivana, ipak ne funkciniše kako je planirano i kako pomoću plaćenih PR tekstova u, uvek para gladnim medijima, tvrde bankari.
Svakodnevno smo svedoci ogromnih gužvi, kolona i redova na zimskim tempraturama ispred ekspozitura najvećih banaka u Srbiji. Objašnjenja koja svakodnevno čujemo da je za to kriva korona, ipak ne ogovaraju istini. Klijenti jednostavno često ne mogu da dođu do osnovnih informacija preko digitalnh kanala zbog čega su prinuđeni na višesatno čekanje ispred ekspozitura.
Najeklatantniji primer nedomaćinskog bankarskog poslovanja je Rajfajzen banka koja svoje klijente tretira ispod svakog nivoa. Ko ne veruje može i sam da se vrlo brzo i lako uveri, ako okrene broj telefona njihovog kontakt centra koji je praktično nepotrebljiv. Fatalni broj 011-3202-100 je automatska sekretrica koja će u nedogled ponavljati „Svakog trenutka naš operatre će vam se javiti“. Naravno, od toga nema ništa, čak iako ste spremni da čekate i po pola sata.
Još jadniji pristup klijentima je i preko, nadaleko reklamirane, aplikacije odnosno digitalne asistentkinje koja se umilno zove Rea. Na svako iole smisleno pitanje Rea će odgovoriti, po stoti put, sa „Žao mi je, ali ne razumem vaše pitanje. Molim vas da ga preformulišete i pokušate ponovo ili da odaberete opciju help/pomoć.“.
Poznavaoci prilika kažu da bi umesto ove animirane dame mnogo korisniji bili službenici, operateri ali ko bi onda mogao da troši milione na aplikacije, softvere i opremu i svakodnevno ponavlja da digitalizacija nema altrenativu.
Digitalizacija bankarstva – svakako, da, ali ne uz ošljarenje, površnost i neprofesionalnost. Sigurni smo da se Rajfajzen banka drugačije ponaša u Austriji i da gražani Srbije zaslužuju više i bolje.