Plaćanje karticom tokom putovanja postalo je gotovo neizostavno, ali mnogi građani Srbije ne znaju koliko ih zaista košta svaka transakcija. Nepovoljan kurs, dodatne provizije i pogrešan izbor valute mogu povećati račun, a da to korisnik ne primeti odmah. Najveća zamka često se krije u samo jednom pitanju koje se pojavljuje na ekranu terminala ili bankomata.
Kupovina u prodavnici, plaćanje hotelskog računa ili večere u restoranu u inostranstvu danas se uglavnom završavaju jednostavnim prislanjanjem kartice na terminal. Međutim, iza te naizgled jednostavne operacije može da se krije čitav niz obračuna koji utiču na konačan iznos naplaćen sa računa.
Narodna banka Srbije upozorava da se među najčešćim problemima sa kojima se građani susreću prilikom korišćenja kartica u inostranstvu nalaze upravo troškovi podizanja gotovine i konverzije valuta.
Zbog toga je dobro znati nekoliko pravila koja mogu doneti značajnu uštedu, naročito tokom dužih putovanja.
Plaćati u dinarima ili lokalnoj valuti?
Zamislite da ste u Mađarskoj i da račun u restoranu iznosi 20.000 forinti. Kada prislonite karticu na terminal, pojavljuje se pitanje da li želite da platite u forintama ili u dinarima.
Mnogi građani instinktivno biraju dinare, smatrajući da je tako sigurnije i preglednije jer odmah vide koliko će novca biti skinuto sa računa.
Upravo tu mogu napraviti grešku.
Reč je o takozvanoj dinamičkoj konverziji valute, poznatoj kao DCC (Dynamic Currency Conversion). Ova usluga omogućava da trgovac ili pružalac platne usluge odmah preračuna iznos u valutu korisnikove kartice, ali po kursu koji ne mora biti povoljan.
U najvećem broju slučajeva bolje je izabrati plaćanje u lokalnoj valuti, a konverziju prepustiti banci i kartičnom sistemu.
Ipak, pre konačne odluke treba imati u vidu da i banka koja je izdala karticu može primenjivati svoje kurseve i naknade. Zato lokalna valuta nije apsolutna garancija najniže cene, već najčešće povoljniji izbor.
Koliko može da košta pogrešan izbor?
Razliku je najlakše razumeti na jednostavnom primeru.
Pretpostavimo da kupovina u inostranstvu iznosi 200 evra, a da bi obračun banke bez dinamičke konverzije odgovarao iznosu od 23.500 dinara.
Ako trgovac ponudi dinamičku konverziju čiji je ukupan trošak pet odsto veći, ista kupovina koštala bi 24.675 dinara.
Razlika je čak 1.175 dinara za samo jednu transakciju.
Na putovanju tokom kojeg karticom platite hotel, gorivo, restorane i kupovinu, ovakve razlike mogu se nagomilati.
Ovo je ilustrativan primer, a ne prikaz aktuelnog kursa ili konkretne bankarske tarife. Stvarni trošak zavisi od ponuđenog kursa, valute i uslova banke koja je izdala karticu.
Nije svejedno da li imate dinarski ili devizni račun
Još jedna važna okolnost jeste račun za koji je kartica vezana.
Ako je kartica povezana sa dinarskim računom, iznos potrošen u inostranstvu biće preračunat u dinare prema pravilima banke i kartičnog sistema.
Međutim, ako imate devizni račun u evrima i karticu koja sredstva direktno troši sa tog računa, plaćanje u evrima može proći bez dodatne valutne konverzije.
Problem može nastati kada plaćate u valuti koja se razlikuje od valute vašeg deviznog računa.
Na primer, ako imate evre, a kupujete u Poljskoj, gde se koristi zlot, mora doći do preračunavanja valuta. U zavisnosti od banke i pravila obračuna, moguća je i višestruka konverzija, što povećava trošak.
Zbog toga Narodna banka Srbije savetuje da se korisnici pre putovanja raspitaju o valuti obračuna i načinu konverzije koji njihova banka primenjuje.
Podizanje gotovine može biti mnogo skuplje
Posebnu pažnju treba obratiti na korišćenje bankomata.
Za razliku od direktnog plaćanja debitnom karticom u prodavnici, koje je kod mnogih banaka bez posebne provizije, podizanje gotovine u inostranstvu često podrazumeva dodatne troškove.
Moguće su tri vrste izdataka:
- provizija banke koja je izdala karticu;
- dodatna naknada vlasnika bankomata u inostranstvu;
- trošak konverzije valute.
Pojedine banke naplaćuju minimalnu fiksnu proviziju bez obzira na iznos koji podižete.
To znači da podizanje protivvrednosti od 20 evra može biti relativno mnogo skuplje od podizanja 200 evra.
Važno je znati i da bankomat u inostranstvu koji nosi naziv iste bankarske grupacije kao vaša banka u Srbiji ne mora automatski značiti besplatno podizanje novca.
Besplatno korišćenje zavisi od konkretnih ugovora i uslova banaka.
Poseban oprez sa kreditnim karticama
Podizanje gotovine kreditnom karticom često je nepovoljnije od korišćenja debitne kartice.
Osim provizije za isplatu, u zavisnosti od ugovorenih uslova mogu se obračunavati i kamate na podignuti iznos.
Zato je kreditnu karticu u inostranstvu uglavnom razumnije koristiti za direktno plaćanje nego za podizanje novca sa bankomata.
Zašto vam banka skine više novca nego što je prvo prikazala?
Još jedna situacija koja često zbunjuje korisnike jeste razlika između iznosa koji mobilna aplikacija prikaže neposredno nakon plaćanja i konačno naplaćenog iznosa.
Kada karticom platite račun u stranoj valuti, banka najčešće prvo rezerviše odgovarajući iznos na računu.
Međutim, rezervacija nije isto što i konačno knjiženje transakcije.
Ako se kurs promeni do trenutka konačnog obračuna, iznos koji bude naplaćen može se razlikovati od prvobitno rezervisanog.
Ovo je posebno važno tokom vikenda i praznika, kada konačni obračun može uslediti kasnije.
Zato mala razlika između prve SMS poruke ili obaveštenja u aplikaciji i kasnijeg izvoda ne mora automatski značiti grešku banke.
Šta treba proveriti pre putovanja?
Dovoljno je nekoliko minuta u mobilnoj aplikaciji ili razgovor sa bankom da izbegnete neprijatnosti.
Proverite da li kartica funkcioniše u zemlji u koju putujete, kolike su naknade za podizanje gotovine i da li postoje posebna pravila za konverziju valuta.
Ako imate više računa, utvrdite koji se od njih zadužuje kada karticu koristite u inostranstvu.
Dobro je proveriti i dnevne limite, mogućnost privremene blokade kartice i uključiti obaveštenja o svakoj transakciji.
Rezervna kartica može biti veoma korisna ako glavna bude izgubljena, oštećena ili privremeno blokirana.
Pet pravila koja mogu da vam uštede novac
- Plaćajte u lokalnoj valuti. Kada terminal ponudi izbor između lokalne valute i dinara, po pravilu je povoljnije izbeći dinamičku konverziju.
- Koristite karticu direktno za kupovinu. Plaćanje na prodajnom mestu najčešće je povoljnije od podizanja gotovine.
- Proverite proviziju pre potvrde na bankomatu. Ako je naknada previsoka, odustanite od transakcije.
- Vodite računa sa kog računa trošite novac. Kartica povezana sa odgovarajućim deviznim računom može vam uštedeti troškove konverzije.
- Pratite konačno knjiženje. Iznos koji je prvobitno rezervisan ne mora biti identičan konačno naplaćenom iznosu.
Mala razlika u kursu, veliki trošak na kraju putovanja
Kartice su jedan od najjednostavnijih načina plaćanja u inostranstvu, ali njihovo korišćenje zahteva makar osnovno poznavanje bankarskih pravila.
Na pojedinačnoj kupovini razlika može iznositi nekoliko desetina ili stotina dinara, ali kod većih hotelskih računa ili tokom višednevnog putovanja može postati znatno ozbiljnija.
Najvažnije je razumeti da iznos prikazan na terminalu nije uvek i konačan trošak koji će snositi korisnik.
Zato je korisno zapamtiti jednostavno pravilo: pre nego što potvrdite plaćanje, proverite valutu, a pre nego što podignete gotovinu, proverite proviziju.
Te dve odluke mogu napraviti veću razliku nego što većina putnika očekuje.
Izvori: Narodna banka Srbije – Tvoj novac, Narodna banka Srbije – saveti o korišćenju platnih kartica u inostranstvu, Visa – Dynamic Currency Conversion Explained.